William White: Stiže nova kriza, najgora dosad



Obzirom da je riječ o čovjeku koji je javno upozoravao na posljednju krizu prije njenog početka, i jednom od glavnih autora studije G30 zemalja o budućnosti centralnih banaka, na njegove bi riječi trebalo posebno obratiti pažnju.
"Situacija je gora nego što je bila 2007. godine. Nemamo više makroekonomske municije za novu borbu s krizom. Dugovi su nastavili da se gomilaju u posljednjih osam godina i dosegnuli su toliki  nivo u cijelom svijetu da predstavljaju ekonomski odron koji samo što se nije dogodio i koji prijeti uništavanjem svega ispred sebe. Nemamo ih čime servisirati!" rekao je Vilijam Vajt,  predsjednik posmatračkog odbora Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), prenosi Slobodna Dalmacija .
</div> <div id='passback-wb30c3ce267'></div>
UPOZORENJE CIJELOM SVIJETU: Očekuje nas velika kriza
Bivši ekonomist Banke za međunarodna poravnanja tvrdi da se u sljedećoj recesiji većina ogromnih dugova neće moći tako lahko otplatiti, a mnogi će se naći  u „nebranom grožđu“ kada njihova imovina preko noći izgubi na vrijednosti. Upozorenje je stiglo u okviru Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, i to svim okupljenima.
"Jedino pravo pitanje će biti jesmo li sposobni da se suočimo sa stvarnošću ili ćemo držati glavu u pijesku koliko god možemo. Da se nešto ovakvo sprema i logično je, budući da je cikličnost dugova poznata unazad pet hiljada godina, još od doba Sumerana…"
Ono što sada čeka svjetske vlade jeste hvatanje u koštac sa mnogobrojnim otpisima dugova koji nas očekuju. Vajt tvrdi da će se dogoditi velika “pretumbacija” na svjetskom tržištu iz koje će niknuti novi gubitnici ali i pobjednici.
Na Starom kontinentu će se dogoditi najveći rezovi, a evropske banke već su priznale kako je u opticaju više od bilion dolara nenaplativih i loših zajmova. Najviše ih je uzeto od zemalja u razvoju. Stari krediti se saniraju novim zaduženjima.
"Otpis dugova velikim državama oni će na kraju platiti" kazao je Vajt.
Vajt je 2005. godine rekao da se globalna ekonomija odjednom našla na samoj ivici i da  finansijski svijet Zapada ide prema krizi. Preko te ivice je, teškom zloupotrebom finansijske poluge, pala početkom 2008. Godine. Tada je i potvrđena izreka da “kada SAD kihne, cijeli svijet dobije upalu pluća”.
Ovoga puta bi neko drugi mogao biti "kliconoš". Neko ko je u međuvremenu postao toliko moćan da svijet zarazi - Kina. 
"Naime, nakon propasti globalnog finansijskog giganta Lehman Brotersa, centralne banke su povećavajući ponudu novca, stimulišući niske kamatne stope otvorile put stvaranju novog kreditnog mjehura koji bi mogao puknuti bilo kada" tvrdi Vajt.
Kombinovani dug javne države i privatnog sektora kod zemalja u prosjeku sada iznosi 185 % BDP-a. Kod OECD zemalja taj je postotak veći, i iznosi 265 % BDP-a. U oba slučaja dogodio se rast od zabrinjavajućih 35 % u odnosu na 2007. godinu.
"Tržišta zemalja u razvoju su 2008. i 2009. bila dio rješenja, a danas predstavljaju dio problema" kazao je Vajt.
Obzirom da je riječ o čovjeku koji je javno upozoravao na posljednju krizu i prije njenog početka i jednom od glavnih autora nedavne studije G30 zemalja o budućnosti centralnih banaka, na njegove bi riječi trebalo posebno obratiti pažnju.
To je zapravo razlog zbog kojeg riječi kanadskog ekonomiste “imaju posebnu težinu”. Vajt također napominje kako se svijet opasno šeta po ekonomskom rubu.
"Globalni finansijski sistem izgubio je svoje sidro i kao takav sve će više biti sklon kvaru – kazao je bivši glavni ekonomista Banke za međunarodne sporazume. Dakle, ne zna se što će tačno pokrenuti makaze koje će opet početi da “šišaju” građane i vlade i pokrenuti nove lavine bankrota, ali jedan od vrlo izglednih kandidata, kao što je spomenuto, mogla bi biti" - Kina.
Devalvacija juana, kineska službene valute bi “mogla metastazirati”, navodi Vajt.
"Još nismo vidjeli šta Kina sve može u valutnim ratovima" rekao je, dodajući kako je i jedan od krivaca novonastalog stanja i manjkava reakcija američkog Sastava federalnih rezervi koji sada ni sam ne zna što bi, prenosi Slobodna Dalmacija .

0 komentari:

Objavi komentar